Jurij Osipov · Osnivač, SEO i analitika

5 grešaka vibe kodera: kako demo postaje incident

U februaru 2025. Andrej Karpaty — istraživač veštačke inteligencije, suosnivač OpenAI‑a i bivši rukovodilac Autopilota u Tesla‑i — napisao je u tvitu rečenicu koja je postala pokret: „There’s a new kind of coding I call ‚vibe coding‘, where you fully give in to the vibes, embrace exponentials, and forget that the code even exists“ („Postoji nova vrsta kodiranja — zovem je vibe coding: potpuno se prepustiš vibru, zagrliš eksponencijale i zaboraviš da kod uopšte postoji“).

Dve godine kasnije vibe coding je otpremio prave proizvode, prve proboje i pristojan broj pravo palih baza. Tajna kvarova nije tajna. Brzina je stvarna; nedostaje sve ono što se nekada dešavalo između „radi kod mene na ekranu“ i „radi kod svih“. Evo pet grešaka koje stalno raspetljavamo u tuđim vibe kodiranim projektima — i svih pet se popravlja bez odustajanja od brzine.

Ukratko

Greška 1: otpremili ste demo

Vibe coding je supermoć prototipovanja. Nevolja počinje kada petak popodnevni demo tiho postane utorak popodnevni produkcijski sistem — isti kod, iste prečice, sada sa pravim korisnicima i pravim podacima.

Najbolja tačka podataka do sada: firma za bezbednost API‑ja Escape.tech skenirala je preko 1.400 vibe kodiranih produkcionih aplikacija i utvrdila da 65% ima bezbednosne probleme, a 58% bar jednu kritičnu ranjivost, uključujući preko 400 izloženih tajnih podataka i 175 slučajeva otkrivanja ličnih podataka, sve do bankovnih. To nisu napušteni hobiji na laptopu — u produkciju su stigli baš tako.

Lečenje košta jednu liniju procesa: u produkciju ništa ne ulazi bez čoveka koji ga je pročitao. Ne „bacio pogled“, nego pročitao — s pažnjom na provere pristupa, validaciju ulaza i gde podaci teku. AI piše brže nego što bilo koji pregledač čita, pa je pregled usko grlo. To je u redu. Pregled sada i jeste posao.

Greška 2: ispričati AI‑ju svoje tajne

Najlakše sprečiva nalaz tog skeniranja: 400+ izloženih tajnih podataka. Dešava se baš onako kako biste pogodili — developer nalepi .env datoteku, string za konekciju ili API ključ u prozor razgovora, jer asistentu treba kontekst da „popravi autentifikaciju“.

Svaki prompt tretirajte kao poruku trećem servisu, koja može biti zabeležena, sačuvana i sutra isplivati u tuđem kontekstnom prozoru. Pravilo je dosadno i apsolutno: tajni podaci žive u promenljivama okruženja i menadžerima tajni; u promptove idu zamene. Ako sesija sa AI‑jem ipak dotakne nešto ključoliko, čovek posle sesije ponovo izdaje ključ — bez izuzetaka. Rotacija je jeftinija od incidenta.

Greška 3: „radilo je u ćaskanju“ kao strategija testiranja

Vibe kodirane funkcije padaju na poseban, lukav način: savršeno izvedu demo put i raspade se na putevima koje niko nije demirao. Prazni unosi. Istovremeni korisnici. Drugi jezik u sadržaju. Pogrešna vremenska zona.

Protivotrov je neglamurozan: svaka generisana izmena dobija test koji bez nje pada, i CI branu koja ne objavljuje crveno. Ako vam pisanje testa deluje sporije od prihvatanja izmene — baš je taj osećaj disciplina koja kasnije plati račun. Testovi su, usput, pošteno sučelje između vas i AI‑ja: „učini da pomenuti test prođe“ je znatno bolji prompt od „unapredi kod“.

Greška 4: bez git‑a, bez istorije, bez pojma šta se promenilo

„…i zaboraviš da kod uopšte postoji“ bila je šala o fokusu, ali deo timova pročitao ju je kao savet za proces. Rezultat nam stiže kao pitanje na koje ne možemo odgovoriti za njih: „sajt je radio u četvrtak, nešto se promenilo, možete li pomoći?“ — bez commitova, bez razlika, bez istorije.

AI ne traži da ignorišete verzionisanje; sa njim radi bolje. Mali commitovi posle svakog radnog stanja, smislene poruke, grane za sve rizično. Tada, kad neki agent pođe krivim putem — a jedan će poći — radite revert, a ne arheologiju. Git je dugme za poništavanje koje čini agresivno eksperimentisanje bezbednim. Preskakanje vas ne čini bržim; čini vas hrabrijim nego što možete priuštiti.

Greška 5: vibre na pogrešnom sloju

Nije sav kod podjednako bezbedan za generisanje bez temeljnog pregleda. Vibe prototip marketinške stranice — mali ulog: najgore je ružna stranica. Vibe autentifikacija, logika plaćanja, brisanje podataka ili sve što dotiče lične podatke — drugi sport: najgore je da čitate izveštaj Escape.tech‑a o sebi.

Naša podela je prosta. Vibre slobodno: interfejs, stranice sa tekstom, prototipove, interne alate, skripte za jednu upotrebu, migracije sa probnim načinom rada. Nikad ne vibriti naslepo: autentifikaciju, plaćanja, lične podatke, infrastrukturu sa razarajućim dozvolama. Prototip — molim, ali finalnu verziju pišemo temeljno, pregledamo oštro i dodelimo čoveka odgovornog za svaku liniju.

Postoji i zrela verzija

Ništa od ovoga nije poziv da stanete. Poziv je da proizvod smatrate opremom oko AI‑ja. Sam je Karpaty zatvorio krug u februaru 2026., gledajući unazad na sopstveni termin: „It was good fun and it almost worked“ („Bilo je zabavno i skoro je proradilo“). Skoro. Timovi kod kojih je proradilo zadržali su polugu i dodali nadzor — disciplinovanu verziju sada naziva agentic engineering, i time se bavimo u našoj usluzi razvoj AI agenata.

Ako želite dublje da razumete zašto višeagentalne postavke pojačavaju ove greške umesto da ih poprave — to je nastavak: zašto vibe coding ne radi: previše agenata.

Andrej Karpaty
**Andrej Karpaty** — istraživač veštačke inteligencije, suosnivač OpenAI‑a, bivši direktor za AI u Tesla‑i (Autopilot). Februara 2025. skovao je termin „vibe coding“, a februara 2026. predložio zrelu verziju — „agentic engineering“. Foto: Wikimedia Commons, CC0.

Zaključak

Vibe coding je zaslužio svoje mesto — pod uslovom da uz njega dođu pregled, politika tajni, testovi i git istorija. Broje 65% i 58% nisu argument protiv AI koda; to je cenovnik za preskakanje provere. Platite porez na proces — zadržite brzinu.

Ako želite da ta oprema bude ugrađena od prvog dana, to radimo mi: usluga razvoj AI agenata i naš pristup izradi sajtova, ili počnite od celokupnog spiska usluga.

Jurij Osipov

Jurij Osipov

Osnivač, SEO i analitika

Vodi Take the Space. Specijalizovan za tehnički SEO, merljivu analitiku i vidljivost u AI pretraživanju.

Svi članci autora →
Šta je tačno vibe coding?
Termin koji je Andrej Karpaty skovao u februaru 2025.: tražite od AI‑ja da piše kod dok ste u toku i jedva gledate sam kod. Za prototipove i interne alate radi odlično — a kada takav kod stigne u produkciju, puca na predvidljiv način.
Da li je vibe coding po prirodi nesiguran?
Ne — nesigurno je objavljivanje nepregledanog koda. Skeniranje Escape.tech‑a 1.400 vibe kodiranih produkcionih aplikacija našlo je bezbednosne probleme u 65% i bar jednu kritičnu ranjivost u 58%. Alat nije problem; problem je preskočena provera.
Može li se vibe codingom napraviti ozbiljan poslovni projekat?
Može, uz promenu discipline: AI piše, čovek pregleda pre spajanja, tajne nikad ne ulaze u promptove, a testovi stoje između koda i objavljivanja. Ta disciplina ima ime — agentic engineering — i zadržava skoro svu brzinu.
Koja je greška najveća?
Objavljivanje bez pregleda. Sve ostalo na ovoj listi posledica je toga što je generisani kod stigao u produkciju bez čoveka koji ga razume.
Koje delove projekta nikad ne treba vibe kodirati?
Autentifikaciju, plaćanja, sve što dotiče lične podatke i infrastrukturu sa razarajućim dozvolama. Prototip u pesku, finalnu verziju temeljno i uz pregled.

Želite sajt koji pravi razliku?

Hajde da razgovaramo o vašem projektu.